Računarska memorija se sastoji od uređaja koji čuvaju programe i podatke na računaru u binarnom obliku. Operacija upisa i operacija čitanja nazivaju se još i pristup memoriji. Svaki memorijski sistem bilo kog tipa sadrži memorijski medijum na kome se pamte podaci kao i uređaj u kome se taj medijum čita odnosno upisuje. Računarska memorija se deli na unutrašnju i spoljnu. Unutrašnja memorija se sastoji od memorijskih čipova smeštenih na matičnoj ploči. Ovoj memoriji samo procesor može pristupati. Spoljna memorija se koristi za trajno čuvanje podataka i programa i kada računar nije u upotrebi.

  • ROM Memorija

    ROM Memorija

    Unutrašnja memorija

    • ROM (read-only memory) – ova memorija je fabrički popunjena i njen sadržaj se ne može brisati ili menjati. U njoj se nalaze programi POST (power-on self test) i BIOS (basic input-output system) koji omogućavaju samotestiranje i konfigurisanje

 

 

 

RAM Memorija

    • RAM (random access memory) – je radna memorija računara. U njoj se nalaze programi i podaci tokom njihove Sastoji se od memorijskih modula različitog kapaciteta koji se smeštaju u odgovarajuće slotove na matičnoj ploči. Sadržaj ove memorije se briše kada se računar isključi.

 

    • Keš (Cache) memorija je jedna vrsta ultra-brze memorije manjeg Ona predstavlja lokalnu memoriju procesora. Smisao ove memorije je da se premosti veliki jaz izmedju brzine procesora i glavne memorije. Procesor se u toku rada u većini slučajeva obraća toj memoriji, pa se na taj način postiže veća brzina rada centralne jedinice jer se vreme pristupa glavnoj memoriji efektivno smanjuje oko pet puta. Njen kapacitet obično iznosi oko 5% kapaciteta glavne memorije.

 

    • Baferi (buffers) su djelovi RAM memorije koje neki programi alociraju za svoje Jedna od čestih primena je prilikom ulaza i izlaza podataka. Na primer, ako računar ne može dovoljno brzo da obrađuje podatke koji mu se dostavljaju, oni se privremeno deponuju u bafer dok ne stignu na obradu, da se ne bi prekidao proces unošenja.

 

  •  Spoljna memorija

Spoljnu memoriju možemo podeliti u tri grupe: magnetna (flopi-disk i hard-disk), optička (CD i DVD) i elektronska (flash memorije i memorijske kartice).

    • Floppy disk (disketa) se sastoji od tankog plastičnog diska smeštenog u čvrstom plastičnom omotaču. Plastični disk je premazan feromagnetnim slojem na koji se podaci upisuju elektromagnetnim putem u posebnom uređaju (FDD – floppy disc drive). Ovaj način čuvanja podataka je zastareo uglavnom zbog malog kapaciteta diskete (1,44 Mb) ali i zbog nepouzdanosti i lakog kvarenja i uništavanja podataka.
    • Hard disk je najvažniji uređaj spoljne memorije. Na njemu se nalaze svi programi i podaci u računaru. Za razliku od disketa, hard disk ima jednu ili više čvrstih kružnih ploča koje su, zajedno sa mehanizmom za čitanje i upis podataka, smešteni u čvrsto metalno kućišta. Čvrste ploče omogućavaju gušći zapis a povećanje broja ploča obezbećuje daleko veći kapacitet ovih uređaja. Prvobitni diskovi su imali kapacitet od 20, 40, 80 Mb, zatim od 250 i 500 Mb, da bi se današnji diskovi pravili sa kapacitetom od 500 Gb do 3 Tb, pa i više.

 

 

    • CD ROM diskovi su principijelno slični Razlika je u tehnologiji realizacije i kapacitetu. Kod ovih diskova se primenom laserske tehnologije zapis nanosi na metalnu površinu zalepljenu na plastični disk. Pošto se ovim postupkom površina diska trajno oštećuje, jednom upisani podaci se ne mogu brisati ili menjati. Za snimanje i čitanje podataka se koristi CD ROM drive. Kapacitet CD diska je 700 Mb.

               

 

    • DVD ROM je nastao zbog potrebe snimanja i čuvanja dugometražnih filmova u visokom kvalitetu a tek kasnije je počeo da se koristi za čuvanje računarskih podataka. Radi na istom principu kao CD ROM samo je gustina zapisa veća pa na jedan DVD disk može stati do 4,2 Gb podataka.

 

    •  Flash memorije i memorijske kartice su uređaji novije generacije. Spadaju u elektronske memorije jer kao medijum za čuvanje podataka koriste elektronske čipove posebne konstrukcije. Flash memorije se još nazivaju i USB stikovi pošto se priključuju na računar preko USB portova. Proizvode se u kapacitetima od 2, 4 ,8, 16, 32, 64 i više GB. Memorijske kartice se koriste kao spoljna memorija i prenosnim uređajima (mobilni telefoni, tableti, foto aparati, kamere i sl.