Svi podaci koji se čuvaju, prenose i obrađuju unutar računara predstavljaju se na poseban način, binarnom azbukom. U međusobnoj komunikaciji, čovek koristi slova svoje azbuke a brojeve predstavlja dekadnim brojevnim sistemom. Pošto je računar električni uređaj koji se sastoji od električnih kola, usvojeno je da se njegova azbuka sastoji od cifara 0 i 1 kojima se opisuje stanje električnog kola (0 kada nema struje u kolu a 1 kada ima struje u kolu). Ovakva azbuka se naziva binarna azbuka. Svaki podatak unet preko ulaznih uređaja (slovo, broj, tekst, slika, zvuk…) pretvara se u binarnu azbuku unutar računara.

Slovo binarne azbuke (0 ili 1) naziva se bit (eng. binary digit). Prilikom prihvatanja ulaznih podataka, svako slovo spoljašnje azbuke se transformiše u odgovarajuću kombinaciju  slova binarne azbuke, dakle nula i jedinica. Kako bi se ovaj proces obavljao identično na svakom računaru uveden je odgovarajući standard koji se naziva ASCII kod. Tabela u kojoj je izlistan ovaj kod se nazive ASCII tabela i obuhvata 255 slova azbuke – velika i mala slova, cifre (0-9), sve znakove sa tastature, razne specijalne znakove itd. Primer predstavljanja nekih slova pomoću binarne azbuke:

A = 01000001

B = 01000010

C = 01000011

Vidimo da se svako slovo predstavlja nizom od 8 bita. Ovaj niz od 8 bita kojim se može predstaviti jedan znak, naziva se bajt (eng. byte). Da bi se na primer formirala reč od 5 slova potrebno je formirati niz od 5 bajtova. Pošto se jednim bajtom može predstaviti jedan znak, on se koristi kao osnovna jedinica za predstavljanje količine informacija koju računar čuva, obrađuje ili prenosi. Za označavanje većih količina informacija koriste se prefiksi kilo, mega, giga, tera…

Oznaka Broj bajtova Približna količina informacija
Byte 1 Osam bita, jedan znak
KB 210=1024 Nekoliko redova teksta, vrlo mala slika
MB 220=10242 300 strana teksta, veća slika u boji
GB 230=10243 Film, veća količina muzike, enciklopedija

Prilikom različitih izračunavanja koriste se veći brojevi od onih koji se mogu predstaviti ciframa iz ASCII tabele pa se takvi brojevi preračunavaju. Kroz dva primera biće objašnjen način preračunavanja dekadnog u binarni i binarnog u dekadni broj.

 

Primer 1. DEC –> BIN

147 : 2 = 73   1

73 : 2   = 36   1

36 : 2   = 18   0

18 : 2   = 9      0

9   : 2   = 4      1

4   : 2   = 2      0

2   : 2   = 1      0

1   : 2   = 0      1

14710= 100100112

Uzeli smo za primer broj 147. U prvom koraku delimo broj sa 2. Kao rezultat pišemo ceo broj koji dobijemo (73) a ostatak (1) pišemo sa strane. Zatim 73 delimo sa 2. Dobijamo (36) i ostatak (1) koji pišemo sa strane. Delimo 36 sa 2. Dobijamo (18) i ostatak (0) koji takođe pišemo sa strane. Deljenje nastavljamo do poslednjeg koraka u kome pišemo 1:2. Tada je postupak završen a dobijeni binarni broj prepisujemo odozdo naviše

Primer 2. BIN -> DEC

Uzeli smo za primer binarni broj 11010011. U prvom koraku iznad svake cifre binarnog broja zapišemo njegovu poziciju od 0 do 7 sa desna u levo. Zatim pišemo pojedinačne sabirke kao proizvod binarne cifre i broja 2 dignutog na stepen pozicije. Saberemo sve sabirke i dobijamo odgovarajući dekadni broj.